ARTIČOKA bogat izvor vlakana, vitamina i minerala

Artičoka (lat. Cynara scolymus) je dvogodišnja ili višegodišnja biljka koja može da se koristi kao hrana i kao lek. Pripada porodici glavočika (Asteraceae) i u našim krajevima je poznata i kao ”gardun”, dok ime ove lekovite biljke u prevodu označava ”jestiva biljka”. Poznato je da su čudesnu artičoku koristili čak stari Egipćani, dok su je Francuzi neizmerno cenili kao prirodan lek protiv mnogih bolesti. U jestive svrhe od artičoke se koristi pupoljak unutar cvetne glavice ( i to pre nego što postane potpuno žut), dok se u lekovite svrhe koriste pretežno listovi – koje treba brati prve godine posle cvetanja (tada su najlekovitiji).

Poreklo artičoke je iz mediteranskih regiona i Kanarskih ostrva, ali se danas može naći širom Evrope, zemalja Bliskog istoka i Amerike, dok se u azijskim zemljama nešto ređe nalazi.

Artičoka može da naraste do 200 cm visoko, ima dubok i razgranat koren, stabljika joj je odrvenela pri osnovi, a gusto obrasli mesnati i sočni listovi mogu biti i do 80 cm dugi i bodljikavi, praveći rozetu. Cvetovi artičoke prave glavičastu cvast i svetlo ljubičaste su boje, dok celokupna biljka može biti zelena ili modra. Artičoka cveta tokom leta i u jesen.

Poreklo artičoka datira iz vremena grčkog filozofa i prirodnjaka, Teofrastusa (371-287 p.n.e.), koji je pisao o njima da su se gajile u Italiji i Siciliji. Drevni Grci i Rimljani smatrali su artičoke delikatesom i afrodizijakom. U Drevnoj Grčkoj, artičokama se pripisuje efikasnost u obezbeđivanju rođenja dečaka.

Još u rimska vremena, rimski prirodnjak Plinije Stariji nazvao je artičoku “jednim od zemaljskih čudovišnosti”, a bogati Rimljani su uživali u artičokama pripremljenim u medu i sirćetu, začinjenim kuminom. Artičoke su prvo kultivisane u Napulju sredinom 15. veka i postepeno su se širile u druge delove Evrope. U 16. veku, jedenje artičoke je bilo rezervisano samo za muškarce. Ženama je bilo uskraćeno to zadovoljstvo, zbog toga što se su se artičoke smatrale afrodizijakom i mislilo se da mogu povećati seksualnu moć.

Artičoka sastav

Artičoka je bogat izvor vlakana, vitamina i minerala. Sadrže vitamin C , tiamin, riboflavin, niacin, folnu kiselinu, vitamin B-6, B-12, A, E, D i vitamin K. Pružaju i minerale kao što su kalcijum, gvožđe, cink, natrijum, kalijum, mangan , fosfor i cink.

Artičoke sadrži bioaktivne sastojke pod nazivom apigenin i luteolin. Ukupan antioksidativni kapacitet cvetnih glavica artičoke je među najvećim, kada je u pitanju povrće. Cinarin je takođe hemijska komponenta artičoke, a veći deo cinarina je u pulpi lišća, iako ga sadrže i sušeno lišće i stabljike ove biljke. On inhibira receptore ukusa, čineći da voda, kao i druga hrana i piće, izgledaju slatko.

Listovi artičoke sadrže mnoge fenolne kiseline, flavonoide (rutin, luteolin), cinarin i seskviterpene (naročito kariofilen i beta-selinen); a takođe sadrže i tanine, šećerne supstance, inulin, sluzave supstance, fitosterole (taraksasterol), etarsko ulje, provitamin A i nekoliko enzima.

Lekovita dejstva Artičoke

Artičoke su korišćene kao pomoć za bolju probavu još od davnih egipatskih vremena. Danas znamo da sadrže hranljive materije koje pružaju nekoliko zdravstvenih koristi. Primarno se konzumiraju zbog njihovih prednosti zaštite od različitih oblika kancera. Pored toga što deluje protiv raka, artičoka jača imuni sistem, snižava nivo holesterola i štiti od bolesti kao što su dijabetes, ateroskleroza, srčani udar i moždani udar.

Artičoke su takođe odavno poznate po sposobnosti detoksikacije organizma i poboljšanju zdravlja jetre i pomoći kod probavnih tegoba kao što su: indigestija, konstipacija (zatvor), sindrom iritabilnog creva i dijareja. Pored toga, ova čudesna biljka može sniziti krvni pritisak, eliminisati mamurluk i stimulisati uriniranje (deluje kao diuretik).

Primena Artičoke

Artičoka se u lekovite svrhe koristi kao čaj, tinktura (kapi) ili u obliku tableta ili kapsula za lečenje bolesti jetre i žučne kese (oštećenje jetre, ciroza, hepatitis i žutica). Ipak, ljudi sa bolestima žučne kese i jetre ne bi trebalo da koriste lišće ili ekstrakte artičoke dok se ne konsultuju sa svojim lekarom, budući da mogu stimulisati kontrakciju žučne kese. Suplement artičoke takođe ne bi trebalo da koriste trudnice i dojilje, mala deca i ljudi sa oboljenjem bubrega.

Artičoka kao hrana se može pripremati na mnogo načina (uskoro objavljujemo recepte).

Lekovi i prirodni preparati od Artičoke:

♥  Kapsule Artičoke

 

Zoran Mataruga

Napiši komentar

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.